Ilica

ilica-obrezana

Ilica je jedna od najstarijih gradskih ulica. Razvila se uz krivudavi potok Ilicu koji je tekao podno Medvednice. Uz potok su živjeli lončarski obrtnici koji su proizvodili keramiku, pa se isprva zvala Lončarska Ves. Prvi stanovnici Ilice bili su gradski kmetovi koji su obrađivali okolna polja i vinograde. Današnji oblik počela je dobivati tek krajem 18. stoljeća.  U jedinoj sačuvanoj kući iz tog vremena otvoreno je 1827. prvo zagrebačko svratište Jägerhorn (Lovački rog). Na tom mjestu i danas se nalazi mali hotel istog imena.

Nakon potresa iz 1880. Ilica se pretvorila u glavnu trgovačku ulicu s mnoštvom trgovina, gostionica i hotela. Uz živi promet fijakera, prolaznika i šetača, na ulici je stalno bila velika gužva. No uskoro su zbije­ne kućerke zamijenile velike gradske palače, a 1889. gradsko vijeće donijelo je odluku da se asfaltira pločnik. Kanalizacija je uvedena 1897. godine. Dotada je uz kuće tekao kanal pokriven daskama.

 

Kip bana Josipa Jelačića

KIP-BANAJ

Poznati spomenik banu Jelačiću rad je austrijskog kipara Antona Fernkorna. Postavljen je na glavni gradski trg 1866. i prikazuje bana s podignutom sabljom na konju. Ovaj prvi svjetovni spomenik u Zagrebu prvotno je bio okrenut na sjevernu stranu, prema Mađarskoj. Nakon 2. svjetskog rata bio je uklonjen te ponovno vraćen 1990. godine. Postavljen je ispred prolaza Harmica i okrenut je prema jugu.

Trg bana Josipa Jelačića

trg-panorama

Trg bana Josipa Jelačića glavni je gradski trg i nezaobilazna točka svakog posjetitelja. Do njega se može doći tramvajem, pješice ili biciklom, ali ne i automobilom jer je centar grada pješačka zona. Neka od najpopularnijih mjesta za susrete upravo su ovdje, najčešće pod satom ili pod repom. Na trgu se cijele godine održavaju razna događanja, koncerti i sajmovi. Za vrijeme adventa ukrašen je velikom jelkom i na njemu se tradicionalno organizira proslava dočeka Nove godine.

Donji grad

Začetak Donjega grada bila su mala naselja koja su se tijekom srednjeg vijeka razvijala ispod Gradeca i Kaptola. Početkom 19. stoljeća na prostoru Donjega grada postojalo je tek nekoliko ulica oko današnjeg glavnog trga – Petrinjska i Gajeva ulica na jugu, Vlaška ulica na istoku i Ilica na zapadu.   Isprva se sav gradski život i dalje odvijao na Gornjem gradu. Tu su bili sjedište bana, gradska vijećnica, kazalište, muzej, škole, trgovine i palače, a Donji grad bio je tek periferija s vrtovima, barama i pašnjacima.  Nakon Velikog potresa 1880. u Donjem gradu niču nove velike javne zgrade, palače i parkovi. Zgrade su raspoređene u pravokutne blokove s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom, a okružene su Zelenom potkovom – pojasom gradskih trgova u obliku uglatog slova U.  Donji grad današnji je centar Zagreba. Obrubljen je parkovima i proteže se ispod Gornjega grada do željezničkog kolodvora. U njemu je smještena većina zagrebačkih institucija i muzeja, a središte i glavni gradski trg je Trg bana Jelačića.