Zagrebačka uspinjača

USPINJACA

Na Strossmayerovo šetalište može se stići i uspinjačom iz Ilice. Zagrebačka uspinjača spaja Gornji i Donji grad, a sagrađena je po zamisli osječkog poduzetnika D. W. Kleina. Jedna je od zagrebačkih atrakcija i ujedno najkraća žičana željeznica na svijetu. S radom je počela 1893. i isprva se često kvarila, pa su je Zagrepčani nazivali zapinjača i smicaljka. Do danas je zadržala prvobitni izgled i zaštićena je kao spomenik kulture. Uz uspinjaču na Gornji grad vode i uske Tomićeve stube.

Strossmayerovo šetalište  

Strossmarte

Strossmayerovo šetalište oslanja se na južne zidine Gradeca uz kulu Lotrščak i s njega se pruža prekrasan pogled na Donji grad. Uređeno je 1812. alejom kestena, klupama za odmor, malim glazbenim paviljonom i kavanom. Zapadni dio osvijetljen je romantičnim plinskim lanternama.

Dolac

Dolac

Na zapadnoj strani Kaptola, oko crkvice sv. Marije bilo je srednjovjekovno naselje skromnih kuća u kojima su živjeli sluge i kmetovi cistercita. Cisterciti su bili učeni redovnici koji su uz potok Medveščak imali svoje vodenice i javno kupalište. Danas naselja više nema, a na njegovu mjestu nalazi se najveća zagrebačka tržnica Dolac.

Vanjski prostor tržnice s mnoštvom štandova natkrivenih crvenim šestinskim kišobranima gradska je atrakcija i nezaobilazna meta brojnih turista. Do velikog platoa tržnice vode dva široka stubišta iz ulice Pod zidom, no može mu se prići i s kaptolske strane.

Tkalčićeva ulica

tkalciceva

U strogom centru grada, tik uz Trg bana Jelačića nalazi se i popularna Tkalča. U jednoj od najživljih ulica u gradu s kafićima, restoranima i galerijama cijele se godine održavaju razna događanja i festivali. Tkalčićeva ulica nekada je bila korito potoka Medveščaka, zvanog još i Crikvenik, koji je razdvajao utvrde Kaptola i Gradeca.

Jedan je od prepoznatljivih znakova ulice kip zagrebačke spisateljice Marije Jurić Zagorke, kao i sunčani sat koji se nalazi na pročelju zgrade iza Zagorkina spomenika.

Banski dvori  

banski-dvori

Banski dvori nalaze se u dugačkoj baroknoj jednokatnici na zapadnoj strani trga. Sjedište su hrvatske vlade i u njima se nalazi ured premijera. U početku je ban stolovao u svom vlastitom dvorcu ili utvrdi i nije imao stalno sjedište.

Kula Lotrščak

Kula-LOTRSCAK

Lotrščak se isprva zvao Kula od Dverca. Četverokutna kamena građevina debelih zidova nalazila se na južnom gradskom bedemu. Uz nju su bila Mala vrata koja su služila kao prolaz prema vrtovima ispod grada. Današnji naziv kula je dobila 1646. kad je u nju smješteno zvono campana latrunculorum (zvono lotrijaša – lopova, razboj­nika ili pijanaca) koje je svake večeri pozivalo građane da se vrate kućama. Tko se nije stigao vratiti na vrijeme, morao je čekati sljedeće jutro kad su se vrata ponovno otvarala. Zvono je upozoravalo i na opasnost od neprijatelja, požare ili dolazak nevremena.

Gornji grad

Današnji Gornji grad obuhvaća staru gradsku jezgru i središnji trg. Graniči s Donjim gradom na jugu, Maksimirom na istoku, Podsljemenom na sjeveru i Črnomercem na zapadu. Gornji grad političko je sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skupštine. Ovdje se nalazi niz palača, muzeja i galerija, ali i gotovo sve druge zgrade također imaju neku kulturno-povijesnu važnost.

Crkva sv. Marka

CRKVA SV. MARKA

Crkva sv. Marka najstarija je župna crkva u gradu i jedan od simbola Zagreba. Prvi se put spominje u 13. stoljeću. Kao i većina gornjogradskih zgrada, teško je stradavala u požarima i nesrećama. Obnovljena je u 19. stoljeću prema nacrtima bečkih arhitekata Friedricha Schmidta i Hermana Bolléa, kada je dobila današnji izgled s čuvenim krovom na kojemu su grbovi Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grb grada Zagreba.

 

zvonceNa Markovu trgu pogubljen je 1573. vođa Seljačke bune Matija Gubec. Pre­ma legendi, prije smrti mučen je užarenim kliještima i okrunjen užarenom krunom. Bista Matije Gupca nalazi se na uglu Markova trga i Ćirilometodske ulice.