Nacionalni park Sjeverni Velebit

Sjeverni Velebit

Velebit je najduža hrvatska planina. Dugačak je 145 km, a širok od 30 km na sjevernom dijelu do 10 km na jugoistočnom dijelu. Ima mnogo vrhova i grebena. Za Velebit kažu da ima dva lica: s ličke strane obraslo šumom, a s morske strane golo i krševito. Građen je uglavnom od vapnenca i to je pravo carstvo krša i raznolikih reljefnih oblika kukovi, grede, tornjevi, stupovi, ponikve, škrape, špilje i jame zaštitni su znak Velebita. To je jedno od najzanimljivijih krških područja svijeta. Iako Velebit prima najviše kiše i snijega u Hrvatskoj, na njemu nema potoka ni potočnih dolina jer voda prodire u podzemlje, topi vapnenac i čini unutrašnjost šupljikavom. Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 1999. godine i najmlađi je nacionalni park u Hrvatskoj. Obuhvaća i nekoliko otprije zaštićenih područja.

Na području parka nalazi se strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba – nalazište endemične biljke hrvatske sibireje, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, zajedno s poznatim Velebitskim botaničkim vrtom – spomenikom parkovne arhitekture. Na krajnjem jugu je posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača s prašumom bukve i smreke. Najviši vrh je Veliki Zavižan (1676 m).

Zavižan

Sjeverni Velebit

Gromovača

VIDI
Zavižan      Premužićeva staza