Nacionalni park Krka

Nacionalni park Krka nalazi se u srednjoj Dalmaciji u blizini grada Šibenika. Obuhvaća površinu od 109 km2 uz tok rijeke Krke, nizvodno od Knina do Skradina. Ovo područje proglašeno je nacionalnim parkom 1985. godine. Probijajući se prema moru, rijeka oblikuje brojna jezera i slapove. Izvire u podnožju planine Dinare, pokraj grada Knina, a utječe u more pokraj Šibenika. Rijeka teče kroz kanjon dug 75 km i ima sedam sedrenih slapova. Najpoznatiji slapovi su Roški slap i Skradinski buk. Ali tu su još i Bilušića buk, Manojlovački slap, Brljan, Rošnjak i Miljacka slap. Na slapovima su sačuvane brojne stare mlinice u kojima se nekad mljelo žito. I tu se slapovi prelijevaju preko sedrenih barijera. Sjećaš li se što je sedra i kako se stvara?

Nacionalni park Brijuni

Brijuni su nacionalnim parkom proglašeni 1983. godine. Smješteni su uz istarsku obalu, nedaleko od mjesta Fažana. Brijunsko otočje, jedini nacionalni park u Istri, obuhvaća 14 otoka. Najveći su Veliki i Mali Brijun, dok su ostali otočići manji. More je na tom mjestu plitko, tako da je dubina mora između Fažane i Brijuna oko 12 metara, a prolaz Tisnac između Velikog i Malog Brijuna dubok je samo dva i pol metra.
Tu ćeš pronaći mnogo zanimljivosti: tragove dinosaura, podmorsku poučnu stazu, ostatke antičke vile, maslinu staru oko 1600 godina, safari-park, etnopark, ptičji rezervat i još mnogo toga, a sve možeš obići turističkim vlakom.

Nacionalni park Paklenica

Paklenica
Nacionalni park Paklenica nalazi se na južnom Velebitu. Proteže se od Jadranskog mora do najviših velebitskih vrhova u zaleđu. Najviši je Vaganski vrh (1757 m). Park je najpoznatiji po dva duboka kanjona, Velikoj i Maloj Paklenici, usječenima duboko u masiv planine. Oni presijecaju planinu i pružaju se sve do mora. Između dva kanjona nalazi se nepristupačni krški prostor.
Kanjone su nakon posljednjeg ledenog doba izdubile vodene bujice koje su se slijevale s velebitskih vrhova prekrivenih ledenjacima. Zbog strmih kanjona i neobičnih stijena, Paklenica je posebno zanimljiva penjačima. Tu ima jednostavnih trasa za početnike, ali i najzahtjevnijih uspona za vrhunske alpiniste. Radi zaštite ptičjih vrsta penjanje je dopušteno samo na pojedinim dijelovima stijena. Ali u Paklenici možeš i planinariti, šetati se, voziti bicikl, promatrati ptice ili zaviriti u špilje.

Kanjon Male Paklenice

Pogled iznad Paklenice prema moru
Penjači u Paklenici

Špilja Manita Peć

Paklenica Anića kuk

Kanjon Velike Paklenice

Vela i Mala Proversa

Najveći otok Kornat vjerojatno je nekad bio spojen s Dugim otokom, ali se tijekom stoljeća razina mora podigla i odvojila jedan dio, a drugi dio su poslije prokopali Rimljani. Tako su nastala dva morska prolaza: Vela i Mala Proversa.

Premužićeva staza

Premuziceva

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Proteže se od Zavižana do Baških Oštarija i prolazi kroz najljepše dijelove parka. Dugačka je čak 57 kilometara! Inženjer Ante Premužić, prije više od sedamdeset godina, napravio je stazu u kamenu, poput suhozida. Cijela je staza, remek-djelo graditeljstva, zaštićena kao kulturno dobro. Možeš hodati u zaštićenom parku, po zaštićenoj stazi i gledati zaštićene biljke i životinje! Sad ti je jasno koliko je Velebit posebna planina!

Staza

Zavižan

Meteorološka stanica na Zavižanu

Jedan od najpoznatijih dijelova Sjevernog Velebita je krševiti vrh Zavižan koji ima oblik stošca. Tu je stanište strogo zaštićenog krškog runolista, ali na Zavižanu rastu i mnoge druge rijetke i endemske biljke. U blizini je najstarija meteorološka postaja u Hrvatskoj, osnovana 1953. godine, i planinarski dom. Od doma kreću mnoge planinarske staze po Velebitu.

Zavižan

Zima na Zavižanu

Dom na Zavižan po zimi

Nacionalni park Mljet

Mljet

Mljet je najjužniji hrvatski nacionalni park. Obuh­vaća sjeverozapadni dio otoka s okolnim morem, a nacionalnim parkom proglašen je 1960. godine, kao prvi park u kojem je zaštićeno i more. Istočni dio otoka zaštićen je kao rezervat prirodnih rijetkosti. Mljet je jedan od najpošumljenijih jadranskih otoka i zato ga često zovu Zelenim otokom. Slabo je naseljen i udaljen pa su životinjski i biljni svijet dobro očuvani. Mljet je otok razvedenih obala, klifova, hridina, špilja, prirodnih luka i brojnih otočića. Najviši vrh je Veliki grad, visok 514 metara. Između uzvisina kriju se brojna polja, koja su pružala dobar zaklon od neprijatelja, a tu se stoljećima uzgajaju masline i vinova loza. Na otoku nema potoka ni rijeka, ali postoji nekoliko izvora pitke vode. Uz brojne uvale i otočiće, najpoznatiji je po dva slana jezera: Malom i Velikom jezeru – morem preplavljenim krškim udolinama. Jezera su bogata ribama, rakovima i drugim morskim organizmima.

Veliko jezero                       Malo jezero

Otočić Svete Marije            Meduza Aurelia

Nacionalni park Kornati

Kornati

Legenda kaže da Kornata ima koliko i dana u godini. Ima ih zapravo manje. Kornati su skupina od 152 otoka i otočića, a zbog posebne ljepote, velike razvedenosti obale i bogatstva podmorja, 1980. godine veći dio kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Park uključuje 89 otoka, otočića i hridi, ali kopneni dio parka čini tek jednu četvrtinu ukupne površine. Sve ostalo je morski ekosustav.   Otoci nisu naseljeni, ali na njima postoje građevine poput suhozida, crkvica, poljskih stanova i ribarskih kuća. U njima danas možeš ljetovati kao Robinzon. To znači da nema struje, jedeš ono što doneseš, a možeš i sam uloviti ribu za ručak! Neki otočići imaju vrlo neobične oblike, pa su dobili i neobična imena. Zovu se Klobučar, Mrtvac, Šilo, Vodenjak, Prduša, Blitvica, čak i Babina Guzica!

Kornati

Kornati

Vela i Mala Proversa

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Sjeverni Velebit

Velebit je najduža hrvatska planina. Dugačak je 145 km, a širok od 30 km na sjevernom dijelu do 10 km na jugoistočnom dijelu. Ima mnogo vrhova i grebena. Za Velebit kažu da ima dva lica: s ličke strane obraslo šumom, a s morske strane golo i krševito. Građen je uglavnom od vapnenca i to je pravo carstvo krša i raznolikih reljefnih oblika kukovi, grede, tornjevi, stupovi, ponikve, škrape, špilje i jame zaštitni su znak Velebita. To je jedno od najzanimljivijih krških područja svijeta. Iako Velebit prima najviše kiše i snijega u Hrvatskoj, na njemu nema potoka ni potočnih dolina jer voda prodire u podzemlje, topi vapnenac i čini unutrašnjost šupljikavom. Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 1999. godine i najmlađi je nacionalni park u Hrvatskoj. Obuhvaća i nekoliko otprije zaštićenih područja.

Na području parka nalazi se strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba – nalazište endemične biljke hrvatske sibireje, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, zajedno s poznatim Velebitskim botaničkim vrtom – spomenikom parkovne arhitekture. Na krajnjem jugu je posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača s prašumom bukve i smreke. Najviši vrh je Veliki Zavižan (1676 m).

Zavižan

Sjeverni Velebit

Gromovača

VIDI
Zavižan      Premužićeva staza

Nacionalni park Brijuni

Brijuni su nacionalnim parkom proglašeni 1983. godine. Smješteni su uz istarsku obalu, nedaleko od mjesta Fažana. Brijunsko otočje, jedini nacionalni park u Istri, obuhvaća 14 otoka. Najveći su Veliki i Mali Brijun, dok su ostali otočići manji. More je na tom mjestu plitko, tako da je dubina mora između Fažane i Brijuna oko 12 metara, a prolaz Tisnac između Velikog i Malog Brijuna dubok je samo dva i pol metra.  Tu ćeš pronaći mnogo zanimljivosti: tragove dinosaura, podmorsku poučnu stazu, ostatke antičke vile, maslinu staru oko 1600 godina, safari-park, etnopark, ptičji rezervat i još mnogo toga, a sve možeš obići turističkim vlakom.

Mala Paklenica

Mala paklenica_kanjonKanjon Male Paklenice dugačak je 12 kilometara, a na najužem dijelu širok je samo 10 metara! Taj kanjon prohodan je samo ljeti, kad nema vode. U vrijeme jakih kiša i otapanja snijega, poniranje vode stvara posebne zvukove koji odjekuju kanjonom.

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica nalazi se na južnom Velebitu. Proteže se od Jadranskog mora do najviših velebitskih vrhova u zaleđu. Najviši je Vaganski vrh (1757 m). Park je najpoznatiji po dva duboka kanjona, Velikoj i Maloj Paklenici, usječenima duboko u masiv planine. Oni presijecaju planinu i pružaju se sve do mora. Između dva kanjona nalazi se nepristupačni krški prostor. Kanjone su nakon posljednjeg ledenog doba izdubile vodene bujice koje su se slijevale s velebitskih vrhova prekrivenih ledenjacima. Zbog strmih kanjona i neobičnih stijena, Paklenica je posebno zanimljiva penjačima. Tu ima jednostavnih trasa za početnike, ali i najzahtjevnijih uspona za vrhunske alpiniste. Radi zaštite ptičjih vrsta penjanje je dopušteno samo na pojedinim dijelovima stijena. Ali u Paklenici možeš i planinariti, šetati se, voziti bicikl, promatrati ptice ili zaviriti u špilje.

Velika Paklenica

Anića kuk

Poučna staza Pjeskarica

Mala Paklenica

Špilje

Apolon

Nacionalni park Risnjak

Risnjak

Nacionalni park Risnjak nalazi se u Gorskom kotaru. Obuhvaća planinu Risnjak, izvor rijeke Kupe i planinu Snježnik. Osnovan je 1953. godine i proteže se na površini od 64 km2. Risnjak pripada dinarskom sustavu, a povezuje Alpe i Dinaride. Od mora je udaljen (zračnom linijom) samo 15 km, stoga tu vladaju velike klimatske razlike. Zato se na malom prostoru mogu pronaći gotovo sve vrste šuma, vrletne stijene, provalije, polja, gorski vrhovi, krški oblici te mnoge biljne i životinjske vrste. Ispod bujne vegetacije kriju se brojne krške jame, ponikve i škrape. Park se prostire na visini od 300 do 1500 metara nad morem i zbog svoje visine prirodna je prepreka između mediteranske i kopnene Hrvatske.

Livada Lazac podno Risnjaka

Pogled na Risnjak sa Snjeznika

Biljni svijet                 Životinjski svijet   

Nacionalni park Plitvička jezera

Plitvice

Plitvička jezera su najstariji i najveći hrvatski nacionalni park. Nalaze se u srednjem dijelu Hrvatske, na području Like.

Park je poznat po prekrasnim jezerima i slapovima okruženim gustim šumama bukve, smreke i jele. Šume su mjestimično zadržale oblik izvorne prašume, a u njima obitavaju mnoge rijetke životinjske i biljne vrste.

Na Plitvičkim jezerima pronaći ćeš i mnoge špilje, livade i izvore. U parku možeš pješačiti, planinariti, voziti bicikl i veslati. Nije lako sve to posjetiti u jednom danu, ali možeš otići u panoramsku vožnju vlakićem, a neka jezera možeš obići turističkim brodom.

Plitvice staza

PlitviceZima

PlitviceSlapic

 

znas liZnaš li odakle naziv Plitvice?

Potječe od riječi „pličina” ili „plitvak”, a prvi put se spominje u jednom dokumentu iz 1777. godine.

 

Biljni svijet            Životinjski svijet

Gornja jezera         Donja jezera         Rastoke – Male Plitvice