Park prirode Lastovsko otočje

Lastovsko otočje sa svoja 44 otočića najmlađi je park prirode u Hrvatskoj, proglašen 2006. godine. Čuvaju ga svjetionici Sušac, Tajan, Glavat i Struga. Najviši vrh otoka Lastova je Hum na 417 metara, s kojeg se pruža pogled na cijeli otok i sve otočiće u blizini. Nazvan je vjerojatno po lastavicama, a stari Rimljani zvali su ga Carski otok (Augusta insula).

Park prirode  Vransko jezero

VranskoJezeroPanorama

Park prirode Vransko jezero nalazi se između Zadra i Šibenika, a najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj. Zbog brojnih staništa ptica proglašeno je 1983. godine ornitološkim rezervatom, 1999. godine parkom prirode, a 2013. godine uvršten je na popis međunarodno važnih močvara. Vransko jezero udaljeno je od mora samo kilometar ili dva pa se za manje od sat vremena možeš okupati i u jezeru i u moru!

Najčešća biljka koju ćeš vidjeti u Vranskom jezeru je trska. U dijelovima gusto obraslim trskom gnijezde se mnoge ptice močvarice.

Bočata voda Dubina jezera je između dva metra i pet metara, a zbog blizine mora i dna koje je niže od površine mora, slana morska voda prodire u jezero pa je voda bočata. Bočata voda nastaje miješanjem slatke i slane vode, ali je manje slana od mora. Stoga tu možeš pronaći i slatkovodnu i morsku ribu!

Vransko jezero

Ptice
U parku je dosad zabilježeno oko 235 vrsta ptica. Neke od tih vrsta gnijezde se samo na Vranskom jezeru, a važne su za očuvanje cijele vrste. Posebno su zaštićene i ugrožene čaplja danguba, bukavac i žuta čaplja.

Ptice na Vranskom jezeru

Prstenovanje
U tom se parku prirode ptice i prstenuju. Hvataju se tankim mrežama da se ne bi ozlijedile, a zatim im se stavlja prsten. Na prsten se upisuju razni podaci i oznaka naše zemlje, tako da se mogu pratiti putovi selidbi, ali i svi podaci koji su važni za život ptica. I ti možeš sudjelovati u „prstenačkom kampu”!

Vransko Jezero Ornitološki rezervat

Park prirode Biokovo

Biokovo Sveti Jure

Park prirode Biokovo obuhvaća planinu Biokovo, a parkom je proglašen 1981. godine. Najviši vrh je Sveti Jure (1762 m). To je i treći najviši vrh u Hrvatskoj. Za posebno lijepa vremena možeš vidjeti sve do Italije. Crkva sv. Jure  najviša je crkva u Hrvatskoj. Ne zbog visine crkve, nego zbog visine na kojoj se nalazi! Biokovo je najvjerojatnije naziv dobilo po snježnoj bjelini.

Nevistina stina Nevistina stina je nakupina stijena poznata po neobičnom obliku, a prema legendi, tu se nalaze okamenjeni svatovi. Mladu djevojku (nevjestu) majka je u svatove ispratila kletvom: „Kad more ugledala, dabogda se skamenila.” Majčina kletva se ispunila i okamenila svadbenu povorku.

Biokovo Park prirode

Biokovo park prirode

Biokovo zimi
BikovoZima

Parkovi prirode

Park prirode je prostor u kojemu su ljudske aktivnosti i korištenje prirodnih dobara dopušteni, ali bez narušavanja sklada. Obuhvaća veće prirodno područje, a zaštićen je zbog posebnih ekoloških i edukativnih vrijednosti. Park prirode je blaža kategorija zaštite od nacionalnog parka. U Hrvatskoj ima jedanaest parkova prirode.

 

parkovi prirode

Planinski parkovi: Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk, Učka i Žumberak-Samoborsko gorje

Otočni parkovi: TelašćicaLastovo

Nizinsko-poplavna područja: Kopački rit i Lonjsko polje  

Jezero: Vransko jezero, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj

Park prirode Velebit

Dabarski kukovi

Cijela planina Velebit zaštićena je kao park prirode 1981. godine. Osim nacionalnih parkova, na području Velebita još je mnogo prirodnih znamenitosti. Velebit je proglašen i svjetskim rezervatom biosfere.

znas liZnaš li da zaštićeno područje Velebita zauzima 2000 km2 i veće je od svih ostalih zaštićenih područja Hrvatske zajedno?

Srednji Velebit

Srednji Velebit

Tulove grede

Park prirode Telašćica

Telaščica
Park prirode Telašćica obuhvaća uvalu Telašćicu na Dugom otoku, trinaest otoka i otočića te šest otočića u samoj uvali. Parkom prirode proglašena je 1988. godine, a poznata je kao najveća i najsigurnija prirodna luka na Jadranu. Tri dijela uvale podsjećaju na tri jezera, a po tome je vjerojatno dobila i ime (lat. tri lagus – tri jezera, odatle Telagus pa Telašćica).

Telašćica s pogledom na jezero Mir
TelascicaMir

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

ZumberakSamoborsko

Žumberak i Samoborsko gorje parkom prirode proglašeni su 1999. godine. Nalaze se između gradova Samobora, Jastrebarskog i Ozlja, dijelom uz granicu sa Slovenijom. Najviši vrh Žumberka je Sveta Gera (1178 m), a Samoborskog gorja Japetić (880 m). Neki dijelovi parka posebno su zaštićeni: Slapnica kod Krašića, Japetić kao posebni rezervat šumske vegetacije i grad Okić s okolicom. U Parku možeš voziti bicikl, planinariti, šetati se, letjeti zmajem i jahati. Park je ispresijecan zanimljivim poučnim stazama kao što je Staza kneževa i Žumberački arheološki put. Tu je i Staza kraljice bukve, a biciklisti mogu isprobati Vilinsku stazu, Stazu slapova ili zahtjevniju Stazu šišmiša.

Samoborsko

Park prirode  Medvednica

Sljeme

Medvednica je planina iznad Zagreba, dugačka 45 kilometara. Parkom prirode proglašena je 1981. godine. Njezin je najviši vrh – Sljeme (1033 metra). Zovu je i Zagrebačka gora, a Zagrepčani je najčešće zovu Sljeme. Prekrivena je gustim  šumama  i omiljeno je izletište stanovnika Zagreba.

Park prirode Lonjsko polje

Park prirode Lonjsko polje najveće je zaštićeno močvarno područje u cijelom dunavskom porječju. Tu se susreću rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug, a poplave su česte. Lonjsko polje proglašeno je parkom prirode 1990. godine, a od 1993. godine uvršteno je na popis međunarodno važnih močvara. Većinu Lonjskog polja prekrivaju poplavne šume slavonskog hrasta, hrasta lužnjaka i vlažni pašnjaci.

Park prirode Papuk

Jankovac

Papuk je planina u Slavoniji. Izdiže se iz velike ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora. Parkom prirode Papuk je proglašen 1999. godine. Unutar parka nalazi se i nekoliko posebno zaštićenih područja, ali i brojna arheološka nalazišta. Papuk je 2007. godine postao prvi geopark u Hrvatskoj kao i dio Europske mreže geoparkova. Posebnost Papuka su golema šumska prostranstva.

Park prirode Kopački rit

Kopacki Rit ulaz

Kopački rit jedna je od najočuvanijih močvarnih nizina u Europi. Parkom prirode proglašen je 1967. godine, a 1993. uvršten je na popis međunarodno važnih močvara. Nalazi se u Baranji, između rijeka Drave i Dunava. Zbog čestih poplava stalno mijenja izgled. U parku živi raznovrstan biljni i životinjski svijet – više od dvije tisuće vrsta. U Kopačkom ritu čekaju te mnoge mogućnosti za zabavu. Možeš prošetati poučnim stazama, provozati se brodom i promatrati ptice, pecati, krenuti u fotosafari ili se priključiti zabavnoj školi u prirodi. Park možeš obići i veslajući u kanuu ili se zaputiti konjskom zapregom do etnosela Karanac. Kopački rit dobio je ime od mađarskih riječi kapocs = kopča i rèt = močvarna livada. Kopča označava poveznicu – drvene mostiće koji su povezivali mnogo kanala.

Kopacki Rit

Biljni svijetrogoz

 

CRNA RODA