Ilica

ilica-obrezana

Ilica je jedna od najstarijih gradskih ulica. Razvila se uz krivudavi potok Ilicu koji je tekao podno Medvednice. Uz potok su živjeli lončarski obrtnici koji su proizvodili keramiku, pa se isprva zvala Lončarska Ves. Prvi stanovnici Ilice bili su gradski kmetovi koji su obrađivali okolna polja i vinograde. Današnji oblik počela je dobivati tek krajem 18. stoljeća.  U jedinoj sačuvanoj kući iz tog vremena otvoreno je 1827. prvo zagrebačko svratište Jägerhorn (Lovački rog). Na tom mjestu i danas se nalazi mali hotel istog imena.

Nakon potresa iz 1880. Ilica se pretvorila u glavnu trgovačku ulicu s mnoštvom trgovina, gostionica i hotela. Uz živi promet fijakera, prolaznika i šetača, na ulici je stalno bila velika gužva. No uskoro su zbije­ne kućerke zamijenile velike gradske palače, a 1889. gradsko vijeće donijelo je odluku da se asfaltira pločnik. Kanalizacija je uvedena 1897. godine. Dotada je uz kuće tekao kanal pokriven daskama.

 

Kip bana Josipa Jelačića

KIP-BANAJ

Poznati spomenik banu Jelačiću rad je austrijskog kipara Antona Fernkorna. Postavljen je na glavni gradski trg 1866. i prikazuje bana s podignutom sabljom na konju. Ovaj prvi svjetovni spomenik u Zagrebu prvotno je bio okrenut na sjevernu stranu, prema Mađarskoj. Nakon 2. svjetskog rata bio je uklonjen te ponovno vraćen 1990. godine. Postavljen je ispred prolaza Harmica i okrenut je prema jugu.

Trg bana Josipa Jelačića

trg-panorama

Trg bana Josipa Jelačića glavni je gradski trg i nezaobilazna točka svakog posjetitelja. Do njega se može doći tramvajem, pješice ili biciklom, ali ne i automobilom jer je centar grada pješačka zona. Neka od najpopularnijih mjesta za susrete upravo su ovdje, najčešće pod satom ili pod repom. Na trgu se cijele godine održavaju razna događanja, koncerti i sajmovi. Za vrijeme adventa ukrašen je velikom jelkom i na njemu se tradicionalno organizira proslava dočeka Nove godine.

Donji grad

Začetak Donjega grada bila su mala naselja koja su se tijekom srednjeg vijeka razvijala ispod Gradeca i Kaptola. Početkom 19. stoljeća na prostoru Donjega grada postojalo je tek nekoliko ulica oko današnjeg glavnog trga – Petrinjska i Gajeva ulica na jugu, Vlaška ulica na istoku i Ilica na zapadu.   Isprva se sav gradski život i dalje odvijao na Gornjem gradu. Tu su bili sjedište bana, gradska vijećnica, kazalište, muzej, škole, trgovine i palače, a Donji grad bio je tek periferija s vrtovima, barama i pašnjacima.  Nakon Velikog potresa 1880. u Donjem gradu niču nove velike javne zgrade, palače i parkovi. Zgrade su raspoređene u pravokutne blokove s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom, a okružene su Zelenom potkovom – pojasom gradskih trgova u obliku uglatog slova U.  Donji grad današnji je centar Zagreba. Obrubljen je parkovima i proteže se ispod Gornjega grada do željezničkog kolodvora. U njemu je smještena većina zagrebačkih institucija i muzeja, a središte i glavni gradski trg je Trg bana Jelačića.

Zagrebačka uspinjača

USPINJACA

Na Strossmayerovo šetalište može se stići i uspinjačom iz Ilice. Zagrebačka uspinjača spaja Gornji i Donji grad, a sagrađena je po zamisli osječkog poduzetnika D. W. Kleina. Jedna je od zagrebačkih atrakcija i ujedno najkraća žičana željeznica na svijetu. S radom je počela 1893. i isprva se često kvarila, pa su je Zagrepčani nazivali zapinjača i smicaljka. Do danas je zadržala prvobitni izgled i zaštićena je kao spomenik kulture. Uz uspinjaču na Gornji grad vode i uske Tomićeve stube.

Strossmayerovo šetalište  

Strossmarte

Strossmayerovo šetalište oslanja se na južne zidine Gradeca uz kulu Lotrščak i s njega se pruža prekrasan pogled na Donji grad. Uređeno je 1812. alejom kestena, klupama za odmor, malim glazbenim paviljonom i kavanom. Zapadni dio osvijetljen je romantičnim plinskim lanternama.

Dolac

Dolac

Na zapadnoj strani Kaptola, oko crkvice sv. Marije bilo je srednjovjekovno naselje skromnih kuća u kojima su živjeli sluge i kmetovi cistercita. Cisterciti su bili učeni redovnici koji su uz potok Medveščak imali svoje vodenice i javno kupalište. Danas naselja više nema, a na njegovu mjestu nalazi se najveća zagrebačka tržnica Dolac.

Vanjski prostor tržnice s mnoštvom štandova natkrivenih crvenim šestinskim kišobranima gradska je atrakcija i nezaobilazna meta brojnih turista. Do velikog platoa tržnice vode dva široka stubišta iz ulice Pod zidom, no može mu se prići i s kaptolske strane.

Tkalčićeva ulica

tkalciceva

U strogom centru grada, tik uz Trg bana Jelačića nalazi se i popularna Tkalča. U jednoj od najživljih ulica u gradu s kafićima, restoranima i galerijama cijele se godine održavaju razna događanja i festivali. Tkalčićeva ulica nekada je bila korito potoka Medveščaka, zvanog još i Crikvenik, koji je razdvajao utvrde Kaptola i Gradeca.

Jedan je od prepoznatljivih znakova ulice kip zagrebačke spisateljice Marije Jurić Zagorke, kao i sunčani sat koji se nalazi na pročelju zgrade iza Zagorkina spomenika.

Banski dvori  

banski-dvori

Banski dvori nalaze se u dugačkoj baroknoj jednokatnici na zapadnoj strani trga. Sjedište su hrvatske vlade i u njima se nalazi ured premijera. U početku je ban stolovao u svom vlastitom dvorcu ili utvrdi i nije imao stalno sjedište.

Kula Lotrščak

Kula-LOTRSCAK

Lotrščak se isprva zvao Kula od Dverca. Četverokutna kamena građevina debelih zidova nalazila se na južnom gradskom bedemu. Uz nju su bila Mala vrata koja su služila kao prolaz prema vrtovima ispod grada. Današnji naziv kula je dobila 1646. kad je u nju smješteno zvono campana latrunculorum (zvono lotrijaša – lopova, razboj­nika ili pijanaca) koje je svake večeri pozivalo građane da se vrate kućama. Tko se nije stigao vratiti na vrijeme, morao je čekati sljedeće jutro kad su se vrata ponovno otvarala. Zvono je upozoravalo i na opasnost od neprijatelja, požare ili dolazak nevremena.

Gornji grad

Današnji Gornji grad obuhvaća staru gradsku jezgru i središnji trg. Graniči s Donjim gradom na jugu, Maksimirom na istoku, Podsljemenom na sjeveru i Črnomercem na zapadu. Gornji grad političko je sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skupštine. Ovdje se nalazi niz palača, muzeja i galerija, ali i gotovo sve druge zgrade također imaju neku kulturno-povijesnu važnost.

Tuškanac

tuskanac

Tuškanac je naselje na brijegu iznad Ilice i prirodna park-šuma koja se pruža od Medvednice sve do centra grada. Nekad je na Tuškancu bilo stratište na kojemu su se spaljivale vještice, a danas ga krase lijepe vile, ljetnikovci i kurije. Kroz park prolazi 2 kilometra duga šetnica Dubravkin put.

Maksimir

maksimir2
Maksimir
je najveći i najpoznatiji zagrebački park. Osnovao ga je 1794. biskup Maksimilijan Vrhovac (po kojemu je dobio ime), a biskup Juraj Haulik uredio ga je sredinom 19. stoljeća. Ispresijecan je brojnim stazama, livadama, jezerima i zanimljivim građevinama. Granica parka ne može se vidjeti ni s jednog mjesta. Maksimir je zaštićeno kulturno dobro i spomenik parkovne arhitekture.

Novi Zagreb

Novi  Zagreb počeo se razvijati nakon izgradnje Mosta slobode 1959. godine. Ubrzo je sagrađeno prvo naselje Zapruđe, a za njim Utrina, Sopot, Travno, Dugave, Središće i Sloboština. Godine 1979. na drugu obalu Save prešla je tramvajska pruga i potpuno povezala stari i novi dio grada. Nova naselja imaju mnogo zelenih površina, parkova i dječjih igrališta.

Zelena potkova

Zelena potkova niz je trgova s parkovima koji s tri strane okružuju središte Zagreba. Čini je 7 trgova i Botanički vrt. Model potkove projektirao je zagrebački arhitekt Milan Lenuci u drugoj polovici 19. stoljeća. Perivoji su oblikovani kao kombinacija vrtnih nasada i parkova, a okruženi su palačama i velikim javnim zgradama. Prateći parkove Zelene potkove, možeš obići cijeli Donji grad i upoznati njegove znamenitosti.

zelena potkova

 

VIDI: Milan Lenuci

Zagreb ukratko

grb zagreb

Kaptol je bio crkveno središte s bogatim imanjima, a Gradec slobodni kraljevski grad koji je živio od obrta i trgovine. Gradec i Kaptol dugo su se sukobljavali, uglavnom zbog poreznih daća i prestiža. Često je dolazilo i do žestokih sukoba na Krvavom mostu i graničnom potoku Medveščaku.

U 16. stoljeću neprijateljstva su prestala, a 1850. povijesna naselja Gradec, Kaptol i njihova podgrađa ujedinjena su u jedinstveni grad Zagreb.

Nakon Velikog potresa koji je 1880. oštetio većinu starih kuća počeo se oblikovati današnji Donji grad s raskošnim palačama, javnim zgradama i parkovima. Zagreb se ubrzano razvijao i uskoro se pretvorio u moderan srednjoeuropski grad.

Sredinom 20. stoljeća Most mladosti povezao je stari dio grada s novim naseljima preko Save i nastao je Novi Zagreb.

Danas se Zagreb sastoji od 17 gradskih četvrti i ima 792 875 stanovnika.

Zagreb

mandusevac

Zagreb je glavni i najveći grad Hrvatske. Na glavnom gradskom trgu, Trgu bana Jelačića, koji Zagrepčani zovu Jelačić plac, nalazi se fontana Manduševac. Legenda kaže da je na tom mjestu bio zdenac. Nakon dugog lutanja, mladi vitez je dojahao do zdenca na kojem je djevojka Manda uzimala vodu. Vitez je bio umoran i žedan. Rekao je Mandi: “Mando, dušo, zagrabi vode.” Zdenac je prema legendi dobio ime Manduševac (od Mando, dušo), a grad ime Zagreb (od zagrabi).

Katedrala        Crkva svetog Marka      Kamenita vrata         Grički top